Međunarodni izvještaj o vjerskim slobodama za 2007. godinu
Objavila Kancelarija za demokratiju, ljudska prava i rad
Zakon dozvoljava slobodu vjeroispovjesti i, uopšte uzev, Vlada je u praksi poštovala ovo pravo.
Tokom perioda na koji se ovaj izvještaj odnosi nije bilo promjena u statusu poštovanja vjerskih sloboda od strane Vlade i politika Vlade je nastavila da doprinosi generalno slobodnom ispovijedanju vjere.
Bilo je slučajeva društvene diskriminacije usmjerene protiv predstavnika vjerskih manjina.
Vlada Sjedinjenih Država raspravlja o pitanjima vjerskih sloboda sa Vladom u okviru svoje ukupne politike usmjerene ka unapređenju ljudskih prava.
Odjeljak I. Vjerska demografija
Država ima površinu od 5.417 kvadratnih milja i 630.000 stanovnika. Prema popisu za 2003. godinu, više od 74% stanovništva su pravoslavci, 18% muslimani, a 3.5% katolici. Preostalo stanovništvo većim dijelom čine agnostici, ateisti i oni koji se nijesu izjasnili po tom pitanju.
U zemlji ima nekoliko stranih misionara koji pripadaju različitim vjerskim grupacijama.
Odjeljak II. Stanje vjerskih sloboda
Pravni/politički okvir
Ustav i zakoni dozvoljavaju slobodu vjeroispovesti i, uopšte uzev, Vlada je poštovala ovo pravo u praksi. Vlada se na svim nivoima trudila da u potpunosti zaštiti ovo pravo i nije tolerisala njegovu zloupotrebu, ni od strane svojih, ni privatnih činilaca.
Ne postoji državna religija. U Ustavu se pominju Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica i Katoli?ka crkva i navodi se da su te i druge religije odvojene od države. Ne postoje zakonski propisi kojima se reguliše rad vjerskih zajednica. Vjeronauka nije uvedena kao predmet u osnovne i srednje škole.
Ograničenja vjerskih sloboda
Politika i praksa Vlade doprinijele su generalno slobodnom ispovijedanju vjere.
Reis („vođa”) Islamske zajednice primijetio je da zatvorenici muslimani imaju teškoća da dobijaju „halal” hranu, kao što su obroci bez svinjetine. Vlada nije dozvoljavala muslimankama da tokom fotografisanja za službene svrhe nose marame na glavi.
Srpska pravoslavna crkva je tvrdila da Vlada puno odugovlači povraćaj njene imovine, koju čini značajan dio teritorije države. Katolička crkva je takođe najavila potraživanje imovine na nekoliko lokacija. Zakon o restituciji crkvenu imovinu tretira jednako kao privatno vlasništvo; u praksi, Vlada nije preduzela nikakvu akciju u vezi sa potraživanjima. U martu 2007 god., Vlada je usvojila amandmane na zakon i proslijedila ih Skupštini, ali Skupština nije ništa preduzela povodom amandmana.
Pošto je katolički sveštenik Don Branko Sbutega preminuo aprila 2006 god., sudski postupak u vezi sa vlasništvom zemlje koji je vođen između Vlade i njega je zatvoren 7. juna 2006. god.
Nije bilo izvještaja o osobama koja su u zatvoru ili pritvoru iz vjerskih razloga u zemlji.
Prisilno vjersko preobraćanje
Nije bilo izvještaja o prisilnom vjerskom preobraćanju, uključujući maloljetne američke državljane otete ili nezakonito premještene iz Sjedinjenih Država, niti odbijanja da se takvim državljanima dozvoli povratak u Sjedinjene Države.
Odjeljak III. Društvene zloupotrebe i diskriminacija
Bilo je primjera društvene diskriminacije prema predstavnicima vjerskih manjina; međutim, religija i nacionalnost su neraskidivo povezane širom zemlje, te je bilo teško identifikovati porijeklo diskriminišućih postupaka kao primarno vjersko ili nacionalno.
Tenzije između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve su nastavljene. Te dvije grupe su nastavile da se bore za pristalice i da iznose suprotstavljene stavove u vezi sa vlasništvom nad imovinom, ali sukob nije karakterisalo značajno nasilje. Policija je 18. aprila 2007. god. spriječila nekoliko stotina članova nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) da održi službu u srpskom pravoslavnom manastiru na Cetinju. CPC, koja je registrovana kao nevladina organizacija, tvrdila je da svi vjerski objekti Srpske pravoslavne crkve (SPC) pripadaju CPC, jer ih je SPC nasilno zauzela pošto se država ujedinila sa Srbijom 1918 god. CPC je najavila da će preuzeti sve pravoslavne objekte, sa ili bez pomoći države. SPC je odgovorila da je ona jedini zakoniti vlasnik pravoslavnih manastira i crkvi. Vlada priznaje postojanje obje grupe i Predsjednik Filip Vujanović je najavio da će država jemčiti vlasnička prava svih zakonitih vlasnika, uključujući prava SPC.
Bilo je izvještaja da su neslaganja između Albanaca muslimana i katolika postala izraženija posle policijske operacije „Orlov let”, tokom koje je, u septembru 2006. god., uhapšeno 15 Albanaca katolika optuženih za terorizam. Suđenje je počelo 14. maja 2007. god. i bilo je i dalje u toku na kraju perioda koji ovaj izvještaj pokriva. Bilo je izvještaja o tome da je u osnovi terorističke zavjere borba za političko vođstvo između Albanaca katolika i muslimana u sjevernoj Albaniji.
Polovinom 2006 god. su se desili incidenti u Ulcinju i Podgorici tokom kojih su takozvane vehabije napale imame. U Ulcinju su vehabije četiri puta napale imama Safeta Resulbegovića i njegovog oca. Prvostepeni sud u Ulcinju je u sva četiri slučaja presudio da počinioci plate novčane kazne. U Podgorici, Admir Pepić je verbalno prijetio reisu Rifatu Fejziću. Policija je izvijestila da je protiv Pepića podnesena krivična prijava.
Odeljak IV. Politika Vlade Sjedinjenih Država
Vlada Sjedinjenih Država raspravlja o pitanjima vjerskih sloboda sa Vladom Crne Gore u okviru svoje ukupne politike unapređenja ljudskih prava i nastavlja da promoviše nacionalnu i vjersku toleranciju širom zemlje. Službenici Američke ambasade redovno su se sastajali sa vođama vjerskih i etničkih manjina, kao i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, da bi promovisali poštovanje slobode vjeroispovjesti i ljudskih prava.
Objavljeno 14. septembra 2007.